Prvo što trebamo spomenuti jest da pojam kulture nema vrijednosnih konotacija. Kulturom pijenja naznačit ćemo načine pijenja u sjevernim i južnim zemljama. Polazna činjenica je da sjevernjaci piju da se napiju, a južnjaci piju da se opiju. “Napiti se” znači piti toliko da čovjek izgubi kontrolu nad motorikom, sviješću i pamćenjem, a “opiti se” znači piti toliko da se zadrži kontrola i samosvijest. Podaci govore da sjevernjaci u prosjeku piju manje nego južnjaci po glavi stanovnika jer južnjaci piju tijekom cijelog dana u manjim količinama, a sjevernjaci piju odjednom neumjereno. U konačnici, južnjaci tijekom dana popiju više nego sjevernjaci, ali sjevernjaci budu pijaniji.
(Statistike govore: Alcoholics Anonymous World Headquarters has compiled AA group membership data in countries around the world. In 1991 (the last year for which data were kept), the western country with the fewest AA groups per capita was Portugal, with 0.6 groups per millionpopulation. The highest was Iceland, with almost 800 groups per million. This is a strong indicator of greater perceived alcohol problems in Iceland–even though Portugal consumes 2 1/2 times as much alcohol per capita as Iceland! (Peele, S. “Utilizing Culture and Behaviour in Epidemiological Models of Alcohol Consumption and Consequences for Western Nations ,” Alcohol & Alcoholism, 1997, Vol. 32, 51-64 (Table 1).)
Kod južnjaka većina stanovništva pije kontinuirano, dok kod sjevernjaka stanovništvo ili pije ekstremno ili uopće ne pije.
Čime objasniti tu razliku?
Postoji više objašnjenja, ali ako se osvrnemo na klimatski utjecaj možemo primijetiti:
- da klima utječe na biljni svijet, od kojeg se proizvodi alkohol te ovisno o klimi na sjeveru i jugu postoje različite vrste alkohola (sjevernjaci uglavnom piju žestoka pića, a južnjaci raznolikije vrste, od piva i vina nadalje).
- da ljudi u sjevernim ili hladnim krajevima imaju manje mogućnosti za druženje jer ih temperatura tjera na zatvorene i manje prostore, dok se na jugu dosta vremena provodi na ulici, u javnosti. Kako opijanje omogućuje javno prisustvo u sredinama gdje je javno ophođenje prisutnije, razumljivo je da se napijanje ne tolerira. Opijanje u određenoj mjeri pospješuje javno ophođenje jer ljude oslobada uobičajene društvene sputanosti. Svatko može potvrdu naći u svom iskustvu, pa i na ovoj večeri. Zanimljiva je činjenica da na jugu nijedna politička opcija, koliko god radikalna bila, nije ni u svojim primislima imala zabranu alkohola, dok je na Islandu (republika) prohibicija ukinuta 1988.
U antičkoj Grčkoj također je bila prisutna kultura opijanja. Stari Grci su govorili da samo barbari piju čisto vino, misleći na tada njima sjeverne narode te bi veći društveni ugled imao onaj koji bi mogao više popiti, a ne napiti se (kažu da je takav bio Sokrat). Neki filozofi su to umijeće ismijavali, tvrdeći da se ovi takmiče s volovima.
